Projekt ''COLINDA''

HRZZ

Stjepan Ćosić
 

prof. dr. sc. Stjepan ĆosićStjepan Ćosić (*25.3.1964., Makarska) ravnatelj je Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao je 1988. povijest i sociologiju. Od 1988. do 1992. predavao je povijest u dubrovačkim osnovnim i srednjim školama. Od 1992. do 1995. arhivist je u Državnom arhivu u Dubrovniku. Obrađivao je novije serije fonda Dubrovačke Republike, fond francuske uprave i razne arhivske fondove 19. stoljeća. U istom razdoblju završio postdiplomski studij “Kulturna povijest istočne obale Jadrana”. Godine 1994. magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom “Dubrovnik od francuskog zauzeća do Bečkog kongresa (1806.-1815.)”. Od 1995. je asistent, a zatim znanstveni suradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Doktorirao 1997. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom “Dubrovačko područje od sloma Republike do godine 1848.” Od 2003. ravnatelj je Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu. Baveći se historiografijom, istraživao je gradivo u domaćim i stranim arhivima i knjižnicama. Znanstveni interes usmjerio je na političku, kulturnu, intelektualnu i demografsku povijest Dubrovnika, Dubrovačke Republike i Dalmacije u 18. i 19. stoljeću, a zanimaju ga i teorijski (sociologijski i filozofijski) aspekti historiografije.

 

Bibliografija (knjige i znanstveni radovi)

 

Knjige:

 

Dubrovnik nakon pada Republike (1808-1848). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 1999. (404 str.)

 

Hrvatska granica na Kleku. Dubrovnik: Dubrovačko-neretvanska županija, 1999. (110 str.)  (koautori: Pero Ljubić, Niko Kapetanić i Nenad Vekarić)

 

Dubrovačka vlastela između roda i države: Salamankezi i sorbonezi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2005. (koautor: Nenad Vekarić)

 

 

Radovi u časopisima, zbornicima i knjigama:

 

»Prinos poznavanju tajništva i arhiva Dubrovačke Republike.« Arhivski vjesnik 37 (1994): 123-145.

 

»O slomu Republike i ustroju francuske uprave u Dubrovniku 1808. i 1809.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 33 (1995): 177-203.

 

»Sumarni inventar fonda središnje francuske uprave u Dubrovniku (Acta Gallica) 1808.-1814.« Arhivski vjesnik 38 (1995): 149-195.

 

»Dubrovačka kovnica novca i njezini namještenici u 18. stoljeću.« Dubrovački horizonti 35 (1995): 28-32.

 

»Sjećanje na povjesničara Vinka Ivančevića (1901.-1995.) - dopuna bibliografiji.« Naše more 3-4 (1995): 194-195.

 

»Pogled na dubrovačku povijest u prvoj polovici 19. stoljeća.« Dubrovački horizonti 36 (1996): 63-70.

 

»Don Ante Dračevac, svećenik i povijesni pisac (1920-1939).« Godišnjak grada Korčule 1 (1996): 249-252. 

 

»Administrativna struktura i plaće službenika Dubrovačke Republike (1700.-1808.)« Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 38 (1996): 129-156.

 

»Kapetani i brodski pisari iz općine Orebić godine 1817.« Naše more 1-2 (1996): 55-58

 

»Dubrovnik u Ilirskim Pokrajinama.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 35 (1997): 37-62.

 

»Frane Petrić o društvenoj ulozi i etičkoj dimenziji povijesnih istraživanja.« Dubrovnik 1-3 (1997): 60-73.

 

»Dubrovačka granica i područje Kleka (presjek jednog problema iz diplomatske povijesti).« u: Diplomacija Dubrovačke Republike - Zbornik radova Diplomatske akademije MVP, Zagreb: MVP, 1998: 203-218. 

 

»Dubrovački plemićki i građanski rodovi konavoskoga podrijetla.«, u: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti 1, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 1998: 47-75

 

»Plemstvo biskupskoga grada Stona.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 36 (1998): 249-276.

 

»The Fall of the Dubrovnik Republic and the Establishment of the French Administration in Dubrovnik in 1808 and 1809Dubrovnik Annals 2 (1998): 55-98.

 

»Obilježja i ustroj austrijske vlasti u Dalmaciji u doba apsolutizma.« Radovi Zavoda za povijesne znanosti u Zadru 40 (1998): 349-360.

 

»Pogled na Velu Luku u prvoj polovici 19. stoljeća.« u: Zbornik Vela Luka na putu samosvojnog razvoja. Vela Luka: Općina Vela Luka, 2000: 43-52.

 

 

»Waidmannsdorfov izvještaj o Dubrovačkom okrugu iz 1823.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 38 (2000): 201-242.

 

»Dubrovnik under French Rule (1810-1814).« Dubrovnik Annals 4 (2000): 103-142.

 

»Nacionalne ideologije u Dubrovniku u Supilovo doba.« Dubrovnik 4 (2001): 21-30.

 

»Raskol dubrovačkog patricijata.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 39 (2001): 305-379. (koautor: Nenad Vekarić)

 

»Nacija u stranačkim ideologijama: primjer Dubrovnika potkraj 19. stoljeća.« u: Dijalog povjesničara - istoričara 3, Zagreb 2001: 51-65.

 

»The Nobility of the Episcopal Town of StonDubrovnik Annals 5 (2001): 95-117.

 

»Konrad Clewing, Staatlichkeit und nationale Identitätsbildung. Dalmatien in Vormärz und Revolution. München: R. Oldenbourg Verlag, 2001.« Časopis za suvremenu povijest 3 (2001): 894-898.

 

»Uz stotu obljetnicu rođenja povjesničara Vinka Foretića (1901-2001).« Godišnjak grada Korčule 6 (2001): 435-441.

 

»U čast povjesničara Vinka Foretića (1901-1986).« Kolo 3 (2001): 421-429.

 

»Dubrovačka Republika.« (povijest) i »Dubrovnik - povijest « u: Hrvatska enciklopedija sv. 3, Zagreb: Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 2002: 278-282; 283-286. (koautor: Nenad Vekarić)

 

»Književnik i znanstvenik Josip Bersa (1862-1932).« u: Josip Bersa, Dubrovačke slike i prilike. Dubrovnik: Matica hrvatska, 2002: 11-29.

 

»Povjesničar Josip Gelcich (1849.-1925.), biobibliografija.« Dubrovnik 1 (2003): 91-97.

 

»Luko Stulli i dubrovačka književna baštinaAnali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 41 (2003): 259-286.

 

»Factions Beetwen Dubrovnik`s patriciat.« Dubrovnik Annals 7 (2003): 7-79. (koautor: Nenad Vekarić)

 

»Hrvatski jug: Dubrovačka Republika i Boka kotorska« u: Hrvatska i Europa kultura, znanost i umjetnost. svezak III. barok i prosvjetiteljstvo (XVII-XVIII. stoljeće) ur.: Ivan Golub. Zagreb: HAZU i Školska knjiga, 2005: 79-93. (koautor: Nenad Vekarić)

 

»Hercegovina u ranoj poeziji Mata Vodopića.« Hercegovina 19 (2005): 203-214.

 

»Dubrovnik kao ishodište, mjesto povratka i nadahnuća (uz sedamdesetu obljetnicu Trpimira Macana).« Kolo 3 (2005): 85-99.

 
« Prethodna