Projekt ''COLINDA''

HRZZ

Prilozi povijesti stanovništva Dubrovnika i okolice

 

 

  Orebić u 19. stoljeću

Irena Ipšić, Orebić u 19. stoljeću. Prema katastru Franje I., 1 Zagreb-Dubrovnik, 2013.

Autorica je vrlo vješto koncipirala svoj rad koristeći katastar 1836. godine kao polazište u analizi raznih gospodarskih, društvenih, demografskih i inih procesa. Pridodavajući svakom analiziranom elementu vremensku dimenziju i prateći razvoj neke pojave i prije (od vremena Dubrovačke Republike) i poslije 1836. godine, te izborom dviju katastarskih općina koje su imale različit razvoj - priobalnu katastarsku općinu Orebić i brdsku katastarsku općinu Podgorje - uspjela je rekonstruirati i izvrsno interpretirati godspodarski i društveni razvoj najvećeg naselja poluotoka Pelješca.

 

 

 

 

Djeca milosrđa

Rina Kralj-Brassard, Djeca milosrđa. Napuštena djeca u Dubrovniku od 17. do 19. stoljeća. Zagreb-Dubrovnik, 2013.

Središnje mjesto u ovoj knjizi pripada podrobnoj analizi djelovanja i rada institucije dubrovačkog Hospitala milosrđa, od njegova utemeljenja kada je donijeta odluka o izgradnji dubrovačkog nahodišta te postavljen humanistički natpis nad njegovim ulaznim vratima koji je imao za cilj neprestano podsjećati pripadnike elitnih staleža na milosrdnu ljubav prema onima koje je nemilosna sudbina okrznula već od samog začeća.

Ova knjiga se, pored doprinosa društvenim i antropološkim studijima, i svojom demografskom naravi bavi cijelim nizom procjena smrtnosti nahočadi i njihovih dojilja, kao i njihovom intergracijom u onodobno dubrovačko društvo.

 

 

 

 

 

Židovke

   

Vesna Miović, Židovke u Dubrovačkoj Republici, Zagreb-Dubrovnik, 2013.

 Židovke u Dubrovačkoj Republici čine u istraživačkom smislu najslabije poznatu, a s društvenog aspekta osobito zanemarenu skupinu. Većina historiografskih radova iz ovog područja bavila se položajem Židova u Dubrovniku u okviru političkih previranja u stoljećima Republike, ili se radilo o istraživanju pojedinačnih sudbina. To su istraživački pravci koji imaju svoja ishodišta još u djelima starih dubrovačkih analista i biografa. Nova knjiga Vesne Miović pod jednostavnim naslovom “Židovke u Dubrovačkoj Republici” uspješno povezuje oba dosad dominantna pristupa, ali polazeći s njihovih temelja daje posve nov doprinos istraživanju jedne zajednice, bogate i u materijalnom i u duhovnom smislu. Vrijednost je knjige ne samo što samim izborom teme predstavlja veliki korak naprijed u odnosu na dosadašnja postignuća, već prvenstveno u činjenici da vješto povezuje izuzetan rad na arhivskim vrelima s najsuvremenijim dometima međunarodne historiografije. Zahvaljujući tome možemo po prvi put sagledati markantan lik dubrovačke Židovke u intimi doma i obiteljskog života, ali i na blistavoj pozornici poslovnih susreta i raznih dodira širom Mediterana.

 

 

 

 AntuniniZrinka Pešorda Vardić, U predvorju vlasti. Dubrovački antunini u kasnom srednjem vijeku, Zagreb-Dubrovnik, 2012.

Knjiga Zrinke Pešorde Vardić obrađuje temu koja je bila tek djelomično dotaknuta u pojedinim prilozima starijih povjesničara, ali koja dosada nikada nije sustavno istraživana. Samim time riječ je o djelu iznimne važnosti za dubrovačku, ali i hrvatsku medievistiku. Kombinirajući rezultate vlastitih arhivskih istraživanja s podacima dostupnima u domaćoj ali i velikim dijelom inozemnoj literaturi, stvorila je uvjerljivu sliku o stvaranju i razvoju antuninskoga građanskog sloja u Dubrovniku. Premda su društvene strukture i dosad bile predmetom znanstvenog interesa, po problemskoj usmjerenosti uglavnom su se odnosile na istraživanje vlastele, dobrim dijelom zanemarivši građanski sloj koji je staleški bio pozicioniran odmah ispod plemstva. Autorica je ovom knjigim ispravila taj historiografski nedostatak, te je cjelovitim prikazom dubrovačkih antunina s konca srednjeg vijeka u cjelinu dubrovačkog društva uklopila taj iznimno važan sloj sekundarne gradske elite, kojoj su pripadala neka od najpoznatijih imena dubrovačke povijesti uopće (Benedikt Kotrulj, Mavro Vetranović, Marin Držić, Nikola Nalješković, Miho Monaldi, Cvijeta Zuzorić i drugi).

 

 

 

 

 Vlastela 1Nenad Vekarić, Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva, Zagreb-Dubrovnik, 2011.

“Dubrovački vlasteoski krug najdugotrajnija je artikulirana društvena skupina nastala na hrvatskom tlu. U desetak stoljeća, od njezinih vremenski točno neutvrđenih začetaka nakon pada Epidaura, preko prvih pisanih spomena u 11. stoljeću, formalnog završetka početkom 19. stoljeća i tragova koji još i danas postoje, ta je društvena skupina ostvarila impozantne rezultate. Stvorila je na malom prostoru i pri malom broju stanovniku iznimnu koncentraciju značajnih ljudi, uglednih državnika i diplomata, znanstvenika i umjetnika. Ti ljudi ustoličili su i održali najdugotrajniju slobodnu državu na današnjem prostoru Hrvatske. Iskoristili položaj i šansu koju im je “ponudila povijest”, stekli bogatstvo, uspostavili unutrašnju koheziju i stabilnu državnu organizaciju, “osvojili” slobodu i odigrali na svjetskoj pozornici ulogu daleko značajniju od one koja bi proistjecala iz veličine ili broja. Postigli stupanj društveno-ekonomskog razvoja koji je visoko stršao na Balkanskom poluotoku, ostavivši iza sebe na stotine umjetničkih djela, pravnih spomenika i - danas vidljiv, prepoznatljiv, u svijetu znan, na stijeni u zidinama izrezbaren - grad Dubrovnik.”

 

 

 

Vlastela 2

 

 

 

Nenad Vekarić, Vlastela grada Dubrovnika, 2. Vlasteoski rodovi (A-L), Zagreb-Dubrovnik, 2012. 

 

 

 

 

 


Vlastela 3Nenad Vekarić, Vlastela grada Dubrovnika, 3. Vlasteoski rodovi (M-Z), Zagreb-Dubrovnik, 2012.

U knjizi svaki vlasteoski rod ima svoju natuknicu koja sadrži podatke o prezimenu roda, promjenama prezimena i nadimcima, legendu o podrijetlu, spomene roda u arhivskim dokumentima, genealoški razvoj, migracije i vrijeme utrnuća. Tako su u ovom svesku obrađeni poznati vlasteoski rodovi poput Gučetića, Getaldića, Menčetića, Pucića, Ranjina, Đamanjića, Rastića i Sorkočevića, ali i mnogi Dubrovčanima danas nepoznati izumrli rodovi, ne manje važni u najranijoj povijesti Dubrovnika. Navode se i podaci o istaknutim članovima koji su obnašali važne državničke funkcije, koji su bili knezovi, poklisari i slično. Autor je naveo i zapise iz sudskih postupaka, oporuka i niza drugih vrela sačuvanih mahom u Državnom arhivu u Dubrovniku. Također je naznačena klanovska pripadnost roda i pojedinih casata. Svaka natuknica je popraćena tabličnim prikazom casata u polustoljetnim intervalima (do uključivo 1900. godine), faksimilima arhivskih dokumenata, prikazom grbova te, sačuvanim portretima i fotografijama vlastele. Natuknice su upotpunjene iscrpnim bilješkama i uputnicama na literaturu. U posebnim poglavljima su navedeni vlasteoski rodovi koji nisu konzumirali plemićke povlastice i pučani s vlasteoskim prezimenima. 

 

 

 

 

Vlastela 4

Nenad Vekarić, Vlastela grada Dubrovnika, 4. Odabrane biografije (A-D), Zagreb-Dubrovnik, 2013.

Knjiga sadrži 161 biografiju. Obrađeno je najviše članova iz vlasteoskih rodova Bona-Bunić (39), Caboga-Kabužić (18) i Cerva-Črijević (17), a tu su i biografije Bobaljevića, Palmotića (kao ogranka roda Balislava), Držića, Basiljevića, Beneša, Budačića, Binčulića, Bundića, Boždarevića, Buća, Krusića, te po jedna biografija Bocinolo-Bočinčić i danas malo poznatog roda Cluno-Cavernigo. Uz biografije poznatih povijesnih ličnosti (Marin Bobaljević, Marojica Kabužić, Jaketa Palmotić, Nikolica Bunić i dr.), istaknutih dubrovačkih književnika (Ilija Črijević, Marin Držić, Sabo Bobaljević, Junije Palmotić, Ivan Bunić-Vučić i dr.), povjesničara (Ludovik Črijević-Tuberon, Serafin-Marija Črijević), važnih poklisara i crkvenih dostojanstvenika, u knjizi se nalaze i biografije urotnika, a mjesto je našla i “fatalna žena” Marija-Ana Bosdari zbog koje je 1695. godine ranjen dramatičar i prevodilac Ivan Šiškov Gundulić, a u koju je bio zaljubljen Nikola-Marija Giorgi i zbog neuzvraćene ljubavi, zaredio se, i ostavio za sobom velik književni opus (Ignacio Đurđević). Obrađene su i dvije književnice iz Manfredonije, Speranza-Vittoria i Giulia Bona, koje su vjerojatno bile dubrovačkog podrijetla, ali to još uvijek nije nedvojbeno dokazano.

 

 

 

  

Početak demografske tranzicije

 

 

 

Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (prir. Nenad Vekarići Božena Vranješ-Šoljan), Zagreb-Dubrovnik, 2009.

 

 

 

 

 

 

Nevidljive pukotine

 

 

 

 

 Nenad Vekarić, Nevidljive pukotine: dubrovački vlasteoski klanovi, Zagreb-Dubrovnik, 2009.

 

 

 

 

 Lastovski rodovi

 

 

 

Antun Jurica i Nenad Vekarić, Lastovski rodovi, Zagreb-Dubrovnik, 2006.

 

 

 

 

 

Židovski geto

 

 

 

Vesna Miović, Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546-1808), Zagreb-Dubrovnik, 2005.

 

 

 

 

 

 

salamankezi i sorbonezi

 

 

 

 

Stjepan Ćosić i Nenad Vekarić, Dubrovačka vlastela između roda i države: salamankezi i sorbonezi, Zagreb-Dubrovnik, 2005.

 

 

 

 

 

Povijesna demografija

 

 

 

Vladimir Stipetić i Nenad Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik, 2004.

 

 

 

 

 

 

Konavoski rodovi

 

 

 

 

Niko Kapetanić i Nenad Vekarić, Konavoski rodovi (A-G), sv. 1, Zagreb-Dubrovnik, 2001.

 

 

 

 

 

Konavoski rodovi 2

 

 

 

 

Niko Kapetanić i Nenad Vekarić, Konavoski rodovi (H-Pe), sv. 2, Zagreb-Dubrovnik, 2002.

 

 

 

 

 

 Niko Kapetanić i Nenad Vekarić, Konavoski rodovi (Pi-Ž), sv. 3, Zagreb-Dubrovnik, 2003.

 

Vrijeme ženidbe

 

 

 

Nenad Vekarić, Irena Benyovsky, Tatjana Buklijaš, Maurizio Levak, Nikša Lučić, Marija Mogorović i Jakša Primorac, Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća), Zagreb-Dubrovnik, 2000.

 

 

 

 

 

Okvir slobode

 

 

 

Zdenka Janeković-Römer, Okvir slobode, Zagreb-Dubrovnik, 1999.

 

 

 

 

 

 

Stanovništvo Konavala 1

 

 

 

Niko Kapetanić i Nenad Vekarić, Stanovništvo Konavala, sv. 1, Dubrovnik 1998.

 

 

 

 

 

 

Stanovništvo Konavala 2

 

 

 

Niko Kapetanić i Nenad Vekarić, Stanovništvo Konavala, sv. 2, Dubrovnik 1999.

 

 

 

 

 

 

Pelješki rodovi 1

 

 

 

 Nenad Vekarić, Pelješki rodovi (A-K), sv. 1, Dubrovnik, 1995.

 

 

 

 

 

 

Pelješki rodovi 2

 

 

 

 Nenad Vekarić, Pelješki rodovi (L-Ž), sv. 2, Dubrovnik, 1996.

 

 

 

 

 

 

Rod i grad

 

 

 

 

Zdenka Janeković-Römer, Rod i grad, Dubrovnik, 1994.

 

 

 

 

 

Stanovništvo Pelješca 1

 

 

 

 

 Nenad Vekarić, Stanovništvo poluotoka Pelješca, sv. 1, Dubrovnik, 1992.

 

 

 

 

 


Stanovništvo Pelješca 2

 

 

 

 

 Nenad Vekarić, Stanovništvo poluotoka Pelješca, sv. 2, Dubrovnik, 1993.

 

 

 

 

Slano

 

 

 

 

Antun Golušić, Rodovi Slanskog primorja, Dubrovnik, 1991.

 

 

 

 

 

Stanovništvo Dubrovnika

 

 

 

 

Stjepan Krivošić, Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti, Dubrovnik, 1990.

 
« Prethodna   Sljedeća »